Sve više mladih u Srbiji započinje ovaj biznis! Ne zahteva mnogo ulaganja, a donosi masnu zaradu!
Podeli vest
Proizvodnja cveća u valjevskom kraju postaje sve aktuelnija i veoma unosan posao. Mnogima cvećarstvo često iz hobija prerasta u osnovno zanimanje, dok popularizaciji ove grane poljoprivrede doprinosi mogućnost proizvodnje na manjim površinama uz postizanje dobrog profita.
Pre godinu dana, Marijana Kostić, na porodičnom gazdinstvu u tamnavskom selu Brezovica, počela je da gaji i plasira na tržište sezonsko cveće. Pored povrtarstva, kojim se njeni roditelji bave već godinama, kako kaže, ni ovaj posao joj nije toliko nepoznat i ima dosta sličnosti sa drugim granama poljoprivrede. U dva plastenika rastu surfinije, kaliope, viseće lozice, kadife, begonije, lepi jova, ukrasna koprivica i druge cvetnice.
Posebna grupa ljudi koji drže ovaj zanat u ''malom prstu'' mogu mesečno da zarade i do 7.000 evra. Sve su traženiji oni koji se bave zavarivanjem, a zbog nedostatka poznavalaca ovog posla dobro su plaćeni oni retki koji su ostali.
Od zemlje sa visokom stopom nezaposlenosti, Srbija je stigla u poziciju da nema dovoljno radne snage, bar za određene grane privrede.
03.05.2024
10:14
- Godinama sa majkom sam radila oko cveća, za nas u domaćinstvu. Ona mi je dala ideju da se oprobam u cvećarstvu, tako da sam uporedo uz njih počela za ovim poslom. Ovo mi je druga godina, tako da ćemo videti kako će napredovati.
- Prošle godine je bilo dosta manje i lošije, a ove godine vidim ja napredak, vide i kupci, tako da sam zadovoljna za početak. Početnik sam i vidim razliku u mom cveću i kod drugih. Mislim da su moje cene u skladu sa izgledom cveća i manje više su iste kao i prethodne sezone - kaže Marijana.
Od povrća do cveća
Godine iskustva rasadničarske proizvodnje paradajza, krastavca, paprike, samo su bili odskočna daska za Miru Mirković iz Pričevića da se otisne i u svet cvećarstva. Svake godine blizu 3.000 odgajenih biljka u saksijama i nešto manje sezonske rasade, iz rasadnika, krasi brojna dvorišta.
- Proizvodnja i prodaja se svake godine uvećavaju za određeni procenat. Potražnje za cvećem ima, a ono što je meni interesantno je to da je Srbija i dalje uvoznik cveća pored dosta dobrih i velikih proizvođača u našoj zemlji. Zahtevno je odgajiti jednu veliku biljku. Da bi došli do početka aprila i prodaje, potrebno je dosta rada, a za uvozne sadnice koje dobijama u novembru sa zagrevanjem plastenika treba početi u januaru, kako bi se biljke razvijale i imale neku pristojnu veličinu. Intezivan rad je otprilike od januara do početka aprila odnosno početka prodaje - priča Mira Mirković.
Valjevski kraj pogodan za uzgoj cveća
Valjevski kraj ima povoljne klimatske i edafske faktore za proizvodnju cvetnih kultura, što ide u prilog proizvodnji kvalitetnog rasada cveća, pojašnjava Smiljana Simeunović, samostalni stručni saradnik za hortikulturu.
Po njenim rečima, zainteresovanost za ovu granu poljoprivrede u trendu je rasta, i to su uglavnom proizvođači koji su nasledili proizvodnju od svojih roditelja i odlučili da je prošire i unaprede.
- Bitno je istaći da u valjevskom kraju postoje mladi proizvođači koji su ušli u ovu proizvodnju sa namerom da nauče, pokrenu i vremenom povećaju površine pod cvećarskom proizvodnjom, a kao krajnji cilj cvećarstvo je postalo njihov glavni posao. Razvoj savremene cvećarske proizvodnje ide u pravcu povećanja površina u zaštićenom prostoru, zbog toga treba očekivati nekoliko puta više površina pod plastenicima i staklenicima. Cilj je da se u narednom periodu poveća profitabilnost i zastupljenost proizvodnje rasada sezonskog i višegodišnjeg cveća na lokalnom nivou - smatra Smiljana Simeunović.
Troškovi proizvodnje se povećavaju svake godine i predstavljaju izazov za naše cvećare, ulaganje u proizvodne objekte i unutrašnje uređenje (sistem za grejanje, zalivanje, provetravanje), cene semena, reznica, supstrata, đubriva, sredstava za zaštitu od bolesti i štetočina samo su jedni od mnogobrojnih troškova koji su na listi prilikom kalkulacija troškova proizvodnje.
Velika šansa za Srbiju u Cvećarstvu: Savet iz Inostranstva
- Cvećarstvo uspeva da odoli izazovnim vremenima, potražnja na lokalnom tržištu beleži rast i opravdava povećanje površina pod plastenicima namenjenim za cvećarsku proizvodnju u valjevskom kraju - zaključuje ona.
Mnogim radnicima u Srbiji mesečna plata od 1.000 evra je još uvek san, ali ne mogu da se zanemare oni kojima se taj san već ostvario. Ministar finansija Siniša Mali nedavno je najavio da je plan da do kraja godine prosečna plata dostigne 920-930 evra, a do kraja sledeće godine čak 1.000.
Prosečne februarske plate u javnom sektoru su prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iznosile 98.886 dinara što je za oko 4.700 dinara više od ukupnog republičkog proseka koji je iznosio 94.125 dinara.
Drvena vrata sa zatamljenim staklom i ispisanim imenom na njima. Iza njih zadimljena kancelarija, ventilator pored starog stola na kojem je sredovečni muškarac sa šeširom na glavi podigao noge dok čita novine.
U jеdnom trеnutku jе zavladala prava pomama za stabljikama paulovnijе, jеr rastе vеoma brzo, pa su mnogi pomislili da ćе brzo i zaraditi.
11.05.2024
13:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posebna grupa ljudi koji drže ovaj zanat u ''malom prstu'' mogu mesečno da zarade i do 7.000 evra. Sve su traženiji oni koji se bave zavarivanjem, a zbog nedostatka poznavalaca ovog posla dobro su plaćeni oni retki koji su ostali.
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
Opozicija više ne zna gde udara i radi upravo ono protiv čega su se oni borili pre i posle 17. decembra, a to su fantomski birači. Iz dana u dan isplivavaju novi fantomski birtači i kandidati iz redova opoziicje.
Udarna tema u svim svetskim medijima jeste pad helikoptera iranskog predsednika. Pojavljuje se veliki broj dezinformacija. Predsednik nije bio sam. Postojala su još dva helikoptera sa ministrima. Da li je predsednik Irana još uvek živ ili nije? Gosti "Info večeri" bili su Dragan Vasiljković, iz fondacije Kapetan Dragan, kao i profesor dr Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Gosti Intervjua dana bio je novinar Aleksandar Apostolovski. On je govorio o nestanku helikoptera iranskog predsednika, ali i o svim drugim aktuelnim temama u svetu i u regionu.
Profesor dr Dragan Radenović, akademik i Slobodan Samardžija, bivši dopisnik "Politike" iz Moskve, bili su gosti emisije "Info dan" Informer TV. Komentarisali su interesovanje afričkih zemalja za pristupanje BRIKS-u, ali i današnji pad helikoptera iranskog predsednika Ibrahima Raisija.
Gosti "Info dana" Informer televizije bili su advokat Pavle Staničić i predsednik Saveza Srba u Sloveniji Vladimir Kokanović. Oni su govorili na temu potencijalnog usvajanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Damjan Roganović, koji je uhapšen u Holandiji kao pripadnik kavačkog klana, a u sklopu velike međunarodne akcije kojom je rukovodilo beogradsko Tužilaštvo za organizovani kriminal i u kojoj je zaplenjeno 115 kilograma kokaina vrednog 11 miliona evra, nepravosnažno je osuđen pred sudom u Belgiji na 11 godina zatvora i novčanu kaznu od 400.000 evra.
Mladić Tijang Kim (21) iz Nortbruka, svojom bahatom vožnjom izazvao je nesreću u kojoj je 12. maja 2024. godine poginuo srpski tinejdžer Marko Niketić (17), usled čega je još dvoje mladih osoba u kritičnom stanju!
Na putu između Novog Sada i Temerina danas se dogodio ozbiljan incident u saobraćaju kada se vozač jednog od automobila, prilikom nepropisnog preticanja, zamalo zakucao u vozilo koje mu je dolazilo u susret!
Neizvesnost je nadvisila sudbinu iranskog predsednika Ebrahima Raisija nakon što su državni mediji objavili da je njegov helikopter doživeo nesreću u nedelju po lošem vremenu u jednoj zapadnoj provinciji.
Ostvaren je kontakt sa putnikom i članom posade helikoptera iranskog predsednika Ebrahima Raisija, koji je danas imao "incident" pri sletanju u Istočnom Azerbejdžanu, rekao je zvaničnik državnoj televiziji.
Feng šui tehnika je uređenja prostora po principu da se u njemu postigne harmonična atmosfera. Smatra se da pogrešno postavljene stvari stvaraju disharmoniju u porodici.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.