• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: tvin

07.12.2021

10:00

KAKO JE JEDNO "PRIVREMENO REŠENJE" POSTALO NAJVEĆI BEOGRADSKI BREND! Pogledajte priču o najstarijoj kafani u novoj epizodi "Beograd - naj od naj"!

printscreen

Live TV

KAKO JE JEDNO "PRIVREMENO REŠENJE" POSTALO NAJVEĆI BEOGRADSKI BREND! Pogledajte priču o najstarijoj kafani u novoj epizodi "Beograd - naj od naj"!

Podeli vest

Kafane su, napisao je svojevremeno jedan Španac, neutralne teritorije za beskućnike duše, nepomično središte točka odakle čovek može da vidi sebe, da sebi bude i svedok i sudija, sam svoj ironični biograf između dve cigarete.

Elem, Špancima svaka čast, ali valjda nigde u svetu nema takve veze kakva postoji između Beograđana i njihovih kafana. Jer istorija Beograda priča je i o njegovim kafanama. 

A priče o kafanama uvek su - priče o ljudima.

Još 1522. godine Turci su u jednoj zgradi na Dorćolu otvorili kafanu i u njoj služili kafu. Beograd je kafanu imao pre Pariza, Beča, Londona i ostalih evropskih prestonica.

Za kafanskim stolom spremani su pučevi, rušile su se vlasti, stvarale države, donosili zakoni, sklapali poslovi, lečili ljubavni jadi... Novinari su pisali tekstove. Sitni trgovci i zanatlije, preprodavci, beskućnici, elita i umetnici - svi su svraćali u kafane. U njima se jelo, pilo i spavalo.

Foto: printscreen

Najstarija beogradska kafana koja i dalje radi je "Znak pitanja" (neki je zovu i Upitnik) i nalazi se ulici Kralja Petra br. 6, u jednoj od najstarijih zgrada na nekadašnjoj Glavnoj čaršiji. Zgrada ima status spomenika kulture, a sa svojih skoro pa 200 godina starosti predstavlja i jedno od naopoznatijih obeležja grada.

Kuću u kojoj se nalazi Kafana „?”, po nalogu kneza Miloša, podigao je 1823. g. Naum Ičko, bezrđanbaša, trgovački konzul i sin Petra Ička, jednog od glavnih organizatora Prvog srpskog ustanka i tvorca Ičkovog mira, zaključenog sa Osmanlijama 1806. godine. Tim mirom stvoreni su uslovi za formiranje nove srpske države. 

Kuća je, međutim, ipak bila svojina kneza Miloša Obrenovića., a on je 1826. godine, poklonio svom ličnom lekaru Ećim-Tomi Kostiću, zetu Nauma Ička, za zasluge tokom Drugog srpskog ustanka u lečenju ranjenika i njega samog. E baš Ećim-Toma je iskoristio dobar položaj i kuću pretvorio u kafanu.

Kafana je prvo bila poznata kao „Ećim-Tomina kafana”. Kada su je njegovi naslednici prodali, menjala je gospodare i nazive. Prvo se 1878. godine zvala „Kod pastira”, dok 1892. godine počinje da nosi ime „Kod Saborne crkve”, ali ne zadugo. Ovaj naziv nije bio u skladu sa Uredbom o mehanama, ali ni sa mišljenjem crkvenih vlasti, koje su smatrale da predstavlja uvredu za crkvu. Vlasnik je, kao privremeno rešenje do okončanja spora sa vlastima, a i kao svojevrstan protest, za naziv postavio samo znak pitanja (?) i ovaj naziv sačuvao se do danas.

U putopisima iz prve polovine 19. veka često se pominje „Srpska kafana” smeštena u ovoj kući, kao jedna od retkih i najlepših svog vremena, u koju su svraćale poznate ličnosti kulturnog i javnog života, između ostalih i Vuk Karadžić. U njoj se 1834. godine zaigrala prva partija bilijara u Beogradu, a od iste godine postala je prvo čitalište Srpskih novina. U znak iskazivanja poštovanja Sabornoj crkvi, jedno vreme je — samo u ovoj kafani — pušenje bilo zabranjeno. 

Foto: printscreen

U decembru 1934. obesio se kafedžija koji je držao kafanu, jer slab pazar nije dozvoljavao podmirivanje svih troškova. U Beogradskim opštinskim novinama, u septembarskom broju 1940. godine, piše da su se mnogi kupci obraćali tadašnjem vlasniku, g. Ivanu Pavloviću, „trgovcu sveštenim stvarima”, da kupe kuću, ali ih je on sve odbijao. On je tu zgradu ljubomorno čuvao za buduća pokoljenja. Smatrao je da bi zgradu trebalo da otkupi opština, ali pod uslovom da se održava i zauvek očuva onakva kakva je i bila. Po njegovom mišljenju, trebalo bi je oglasiti za nacionalnu svojinu i u njoj instalirati Muzej beogradskih starina. 

Odmah po završetku rata, 1946. godine, Kafana „?” je proglašena za spomenik kulture, dok je 1959. finalno oduzeta kafedžiji Pavloviću i pretvorena u društveno vlasništvo. Od tada pa do danas na njoj su u više navrata vršeni zaštitni radovi, ali namena objekta nikada nije promenjena. To je bila i ostala kultna beogradska kafana, mesto u kojem se još uvek — baš kao što je to i nekada bilo — okupljaju ugledne ličnosti iz života grada, ali i društvo iz kraja i oni koji dolaze na službu u Sabornu crkvu.

Početkom 21. veka, u procesu privatizacije, trebalo je da kafana promeni vlasnika, a sa njim i namenu. Naime, prve priče o privatizaciji objekta počele su 2003. godine. Tender je zakazan za 25. novembar 2004. godine, a početna vrednost imovine je procenjena na 2.500 € po kvadratnom metru, ali tender je na kraju poništen.

Jak otpor od strane zaposlenika kafane, raznih javnih ličnosti (uglavnom novinara koji su često posećivali objekat), ali i nekih državnih grupa, na kraju se ipak isplatio. U februaru 2007. godine Vlada Srbije je odlučila da izuzme restoran od procesa privatizacije i prepiše ga Gradskoj upravi  kao spomenik kulture. 

Ima u Beogradu i kafića i ekskluzivnih restorana, elitnih klubova i diskoteka, ali duša svakog pravog Beograđanina vije se po nekoj lokalnoj kafanici ili birtiji. I najmanje je važno što se meni čita sa fleka na stolnjacima, što nema klima uređaja, ili što je kelner zaboravio da veže kravatu... Zato je tu uvek neko mezence, mnogo praznih priča, nikad ostvareni planovi i ideje... Tu smo svi političari koji znaju kako da se izvučemo, svi smo selektori  fudbalske reprezentacije, najveći ljubavnici i, uopšte, znalci svega i svačega. Kao svi pravi Srbi. A gde se to drugde može - osim u kafani.

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

"Srbija protiv nasilja" zapravo je generator nasilja! Opoziciji se smeši još jedan poraz na izborima! (VIDEO)
Izbori 2024

"Srbija protiv nasilja" zapravo je generator nasilja! Opoziciji se smeši još jedan poraz na izborima! (VIDEO)

U toku je konstitutivna sednica Narodne Skupštine Srbje. Opozicija ponovo pokušala da ometa gospodina Rabrenovća. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Dejan Vukelić, urednik Srpskog portala, a u studiju mu se priključila i Ana Đorđević, borac za prava Srba na KiM, Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost i Vanja Vukić, visoki funkcioner SPS-a. Putem vajber uključenja u program se javio i glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević.

18.03.2024

13:09

Vesti

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija

Fiona i Šrek stigli u Svilajnac! Ko su ovi ljudi?
Svetski karneval u Srbiji

Fiona i Šrek stigli u Svilajnac! Ko su ovi ljudi?

Jedan narodni običaj postao je u Svilajncu atrakcija čak i deo turističke ponude. O tradicionalnom Pokladnom maskenbalu još se tamo priča, a oni koji su na društvenim mrežama videli defile stotine ljudi i dece u živopisnim kostimima, pitaju se da li su snimici zaista iz Srbije....

18.03.2024

16:59