BIĆEMO "ROBOVI" AMERIKE! Preti nam digitalni kolonijalizam, ni velike sile ne uspevaju da zadrže suverenitet
Podeli vest
Supersila u 21. veku mora da kontroliše ne samo geografski, već i digitalni prostor. U suprotnom, rizikuje da postane internet dodatak Sjedinjenih Država. Rusija ima niz sopstvenih IT platformi, ali još uvek se ne može govoriti o punom digitalnom suverenitetu.
Međunarodni diskusioni klub «Valdaj», ekspertsko-analitičarski centar, u utorak je objavio izveštaj „Međunarodna konkurencija i liderstvo u digitalnom okruženju“, koji detaljno ispituje probleme nove vrste kolonijalizma koji je zahvatio svet — „digitalnog kolonijalizma“.
Zamislite hipotetičku situaciju: agresor planira da uništi ruske brodove u Crnom moru. Ove planove moglo bi da poremeti radio-tehničko i svemirsko izviđanje, kao i trostepeni odbrambeni sistem
30.01.2021
20:00
Autori izveštaja Andrej Bezrukov, Maksim Sučkov i Andrej Sušencov smatraju da Rusija, za razliku od većine drugih zemalja, ima sve šanse da sačuva suverenitet i, štaviše, da predvodi alternativni svetski tabor zemalja „digitalnog nesvrstavanja“. Stručnjaci su čak utvrdili plan za postizanje tog ambicioznog cilja.
Digitalne tehnologije postaju glavno polje novog rata; u kontekstu virtualizacije svih aspekata društvenog života, informativni prostor se militarizuje, napisali su autori izveštaja.
Šta štiti od digitalnog kolonijalizma
Po mišljenju autora izveštaja, „prisustvo država u glavnoj ligi svetske politike nezamislivo je bez strategija razvoja u globalnom digitalnom okruženju, dostupnosti resursa, sopstvenih ideja i proizvoda u ovoj oblasti“, pa prema tome, samo posedovanje IT resursa će zaštititi Moskvu od sudbine još jedne u nizu „digitalne kolonije“ ne samo Vašingtona, već i u budućnosti — Pekinga.
Sama kategorija „velike sile“ u 21. veku podrazumeva stvaranje sopstvenih tehnoloških platformi, pa bi, po mišljenju stručnjaka „Valdaja“, Rusija trebalo da razvije celu liniju IT tehnologija i proizvoda na sopstvenoj naučno-tehničkoj osnovi, a zatim da započne izvoz ovog novog proizvoda u zemlje Afrike, Latinske Amerike, Bliskog istoka, u susedne zemlje Evroazijske ekonomske unije.
Tamo je potrebno isporučivati kognitivne sisteme i sisteme za samostalnu obuku, rešenja u oblasti sajber bezbednosti, sigurnog elektronskog upravljanja dokumentima i platforme za pružanje usluga.
„Minimalni zadatak Rusije je da održi suverenitet prilikom donošenja odluka koje utiču na glavna područja nacionalne bezbednosti. Maksimalni zadatak je stvaranje sopstvenog konkurentnog tehnološkog ekosistema“, zaključuju stručnjaci. Oni se nadaju da će Moskva uspeti da postane ključni učesnik u razvoju novih pravila igre u ovom novom svetu.
Ideju o izvozu internet tehnologija i proizvoda u treće zemlje možemo nazvati „ne besmislenim, već dalekim snom jednog od autora izveštaja — Andreja Bezrukova“, koji j istovremeno na čelu udruženja „Izvoz tehnološkog suvereniteta“, istakao je generalni direktor kompanije „Ašmanov i partneri“ Igor Ašmanov, komentarišući izveštaj „Valdaja“.
Izgradnja digitalnog suvereniteta
„Za razliku od SAD-a, Rusija može da pomogne drugim zemljama bez oduzimanja njihovog suvereniteta, već naprotiv, jačajući ga“.
Isto je i sa informacionim tehnologijama — mi predlažemo manje tehnološki naprednim zemljama „sveobuhvatni internet“,pretraživače, društvene mreže bez obaveznih „dodataka“ u vidu spoljne kontrole i upravljanja. Prema tome, postoje takvi planovi, ali na njima treba još mnogo raditi“, rekao je Ašmanov za izdanje «Vzgljad».
„Zaista, Rusija ima zadatak da izgradi digitalni suverenitet, koji je postao sastavni deo običnog suvereniteta — državnog. Bez prvog je vrlo lako izgubiti drugi, što smo videli na primeru „arapskog proleća“ ili puča u Ukrajini. Pokušaji hakovanja države uz pomoć digitalnih tehnologija preduzeti su i u našoj zemlji sasvim nedavno, tokom mitinga 23. januara“, konstatovao je Ašmanov.
Prema rečima sagovornika, da bi postigla puni suverenitet u digitalnom prostranstvu, Rusija treba da obezbedi tri glavne komponente. „Kao prvo, neophodno je zaštititi zemlju u sajber prostoru od napada, virusa, hakovanja, špijuna ugrađenih „trojanaca“. Da se isključi svaka mogućnost upadanja u naše sisteme“, smatra sagovornik.
Kao drugo, neophodno je eliminisati zavisnost u kojoj se rad interneta u Rusiji može kontrolisati spolja. „Zamislite da živite u selu do kog se kabl za struju proteže iz obližnjeg grada. U ovom gradu postoji neprijateljska uprava gradonačelnika, koja se, štaviše, borila sa ostalim rivalima i već im je presekla kabl, ostavljajući ih bez svetla. Naravno, tada ćete se zamisliti nad time da je vreme za kupovinu sopstvenog generatora električne energije“, objasnio je Ašmanov, ističući da je potreban suvereni ruski internet, koji neće biti podložan pretnjama da ga neka druga država jednostavno isključi.
„Kao treće, Rusija mora da obezbedi suverenitet u informacionom prostoru “, ubeđen je Ašmanov. To, dodaje on, zahteva potpunu zamenu tehnološke linije stranih proizvoda na ruske, što nije lak zadatak.
Po mišljenju sagovornika, postojeće ruske digitalne platforme Jandeks, Mail.Ru, VKontakte ili Odnoklasniki nisu dovoljne za obezbeđivanje suvereniteta, budući da postoje neke druge vrste sadržaja za čiju proizvodnju i potrošnju nema analoga u Rusiji. „Reč je o video servisima. Na primer, mi nemamo takve servise kao što je YouTube. Ruski RuTube i Яndeks.Эfir su mnogo slabiji. Nemamo ni svoj Instagram. Čak je i TikTok došao iz Kine. Ispostavlja se da u našoj tehnološkoj liniji ima još puno praznina“, navodi Ašmanov.
Sa druge strane, profesor na Fakultetu političkih nauka Moskovskog državnog univerziteta, član Naučnog saveta pri Ruskom savetu bezbednosti Andrej Manojlo, komentarišući izveštaj „Valdaja“, istakao je da ne treba odustajti od zapadnih servisa i gadžeta, već ih „maksimalno efikasno iskoristiti za svoje interese“.
„Možete uzeti najbolje, naučiti i početi sa stvaranjem svog analoga“, predlaže profesor.
Manojlo je podsetio da se pojam „digitalni neokolonijalizam“ pojavio pre 20 godina, pa su čak i tada izneta prva predviđanja da zaostale zemlje mogu postati zavisne od novog kolonijalnog tipa. „Što više neokolonijalisti pokušavaju da potčine bilo koji segment ljudskih odnosa kako bi diktirali sopstvene uslove, to više raste otpor. Rusija, koja se zalaže za pravdu, možda će se naći među predvodnicima ovog pokreta“, uveren je Manojlo.
Strani resursi da poštuju ruske zakone
Šef Centra za ekonomska istraživanja na Institutu za globalizaciju i društvene pokrete Vasilij Koltašov ističe da američka propagandna mašina danas „drsko krši“ ljudsko pravo na pristup informacijama.
"Država treba da zaštiti ruske servise kao slabije, i u svakom slučaju da spreči dominaciju anglosaksonskih, posebno Fejsbuka, Jutjuba i Tvitera“, ubeđen je ekspert.
„Strani informativni resursi moraju plaćati porez u Rusiji i poštovati naše zahteve. Oni ne mogu nikoga cenzurisati, niti nametati informacije za koje smatraju da su tačne. Moraju početi da odgovaraju u potpunosti na ruskom sudu. Kada se to dogodi, promeniće se čitav odnos snaga u informacionom prostoru“, siguran je ekspert.
Ekspert smatra odbijanje priznavanja američkih i britanskih patenata za softverske proizvode jednim od efikasnih koraka za oslobađanje od diktata u digitalnom okruženju. „Neophodno je nacionalizovati patentna prava i prava intelektualne svojine po analogiji sa ranijom nacionalizacijom suvereniteta“, predlaže Koltašov.
Takođe bi trebalo prestati sa upotrebom zapadnih operativnih sistema (OS) sa programima za njih.
„Široka upotreba Majkrosofta je neprihvatljiva. Rusiji je potreban sopstveni operativni sistem ili barem OS zasnovan na besplatnom patentu, ali sa neophodnim ruskim servisima. Neophodno je naneti udarac protiv globalnog digitalnog imperijalizma na klasičan način, oslobodivši se od njegovih samoproglašenih prava na intelektualnu svojinu. A onda će Moskva moći da ponudi svoje proizvode drugim zemljama“, predviđa ekonomista.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamislite hipotetičku situaciju: agresor planira da uništi ruske brodove u Crnom moru. Ove planove moglo bi da poremeti radio-tehničko i svemirsko izviđanje, kao i trostepeni odbrambeni sistem
Ukrajina žurno šalje pojačanja u svoj severoistočni region Harkov kako bi odbila pokušaj Rusije da probije lokalnu odbranu, saopštile su ukrajinske vlasti.
Belgorod je na meti masovnog granatiranja ukrajinskih trupa, a jedan ukrajinski projektil direktno je pogodio višespratnicu, zbog čega se srušio deo zgrade, istakao je gubernator Vjačeslav Gladkov.
Član Glavnog odbora SPS, ibro Ibrahimović, susreo se juče sa predsednikom Vlade Srbije, Milošem Vučevićem, na predizbornom štandu na Novom Beogradu gde su razmenili srdačne pozdrave i vizije za bolju budućnost Srbije.
Jučerašnji dan u Narodnoj skupštini doneo je neke veleobrte na srpskoj političkoj sceni. Deo opozicije koji tobož bojkotuje izbore 2. juna, na čelu sa Draganom Đilasom i Milošem Jovanovićem, razotkriven je od strane Zorana Lutovca i Aleksandra Jovanovića Ćute, koji su im se javno zahvalili na tome što izlaze na izbore sa njima!
Narko bos Darko Šarić, koji jе osuđеn na 14 godina zatvora zbog švеrca 5,7 tona kokaina iz Kolumbijе, i kojеm sе sudi za višе krivičnih dеla, pa i planiranjе ubistava, bio jе najvеći invеstitor u Novom Sadu u vrеmе dok su na vlasti u gradu, Srbiji i Vojvodini bili Borislav Novaković i Dеmokratska stranka, kao i Liga socijaldеmokrata Vojvodinе, SPO - današnji POKS i DSS.
Jako olujno nevreme u popodnevnim satima pogodilo je delove Zlatiborskog okruga, a gradonosni oblaci sručili su se iznad sela Negbina, nedaleko od Nove Varoši.
Ciljno američko sputavanje evropske ekonomije u cilju lakše manipulacije i naoružavanja za potencijalnu borbu protiv Rusije, komentarisali su gosti Info dana, Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i ekonomista Ivan Pajović.
Lažiranje istorije i otvoreno negiranje genocida u Jasenovcu od strane hrvatskih istoričara, govorili su gosti Info dana, urednik portala "Kosovo onlajn" Miloš Garić i Dejan Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije.
U emisiji "Info jutro" gost je bio analitičar Ivan Miletić. On je govorio o značaju odnosa naše zemlje sa drugim zemljama sveta, a na prvom mestu sa Amerikom i Kinom.
Rusi napadaju na svim delovima fronta u Ukrajini. Situacija je takva da se ratu ne nazire kraj. O ratu u Ukrajini u emisiji "Info jutro" govorili su Biljana Šahrimanjan Obradović, Forum za strateške analize i Dušan Mišković,
Crnogorski policajac Ljubo Milović i šef kavačkog klana Radoje Zvicer pričali su svojevremeno kako da operu novac od krijumčarenja kokaina, pominjali milionske iznose i načine kako da ih uvrste u legalne tokove, pišu mediji u Crnoj Gori.
Odmah posle ubistva Zorana Đinđića, tadašnjeg premijera Srbije, Miorad Ulemek Legija koji je osuđen kao glavni organizator ovog ubistva krio se u Makedoniji. Njegov jatak je bio Velibor Džarovski Džaro čuveni fudbalski menadžer, mešetar i najveća legenda Makedonije, koji je nedavno preminuo i koji je dao zeleno svetlo da se ova tajna objavi nakon njegove smrti. A detalje nam otkriva odlično upućeni izvor Afere.
Pomera se termin ABA finala! Ukoliko bude bilo potrebe, eventualni peti meč, odnosno majstorica, umesto 25. maja, biće odigrana dan kasnije, dakle 26. ovog meseca.
Srpski teniser Novak Đoković (36) doživeo je težak poraz u 3. kolu mastersa u Rimu! Od njega je danas na teniskom kompleksu "Foro Italiko" bio bolji 32. igrač sveta, Čileanac Alehandro Tabilo (26) i to nakon svega dva seta i 68 minuta igre - 6:1, 6:3!
Zoran je za života ostao upamćen po brojnim ostvarenjima poput uloga u filmovima "Maratonci trče počasni krug", "Majstori, majstori", "Majstorska radionica", "Radovan III" i "Kralj Ibi".
Ako niste znali ko je dizajnerka koja oblači Teju Doru za Evroviziju, sada ćete saznati. Ona je žena čije kreacije nose i Kendal Džener i Džulija Foks, a svojim komadima slavi žensku snagu.
Sita Ahmić reagovala je na tvrdnje Asmina Durdžića o njegovom odnosu sa Aneli i optužila ga da je svakodnevno pod opijatima, ali i da je bio nasilan prema njenoj sestri.
Dina Živojinović i njen izabranik danas su jedno drugom, u prisustvu porodice i prijatelja, izgovorili sudbonosno "DA", u nekadašnjem glavnom gradu Srbije, Kragujevcu.
Na dimnjaku kuće porodice Papović u Berilјu kod Prokuplјa već drugu godinu se nastanile rode. Mladi par roda prošle godine baš tu je svio svoje gnezdo, iako je dimnjak aktivan...
Dolaskom nekadašnjih akcijaša koji su pre pet decenija učestvovali u izgradnji pruge Beograd-Bar i otkrivanjem spomen-ploče u železničkoj stanici Branešci u zlatiborskom selu Šljivovica obeležen je jubilej izgradnje pruge koja i danas povezuje Beograd i Bar.
Tradicionalna manifestacija za ljubitelje vrhunske jagnjetine sa Stare planine - "Jagnjijada" u pirotskom selu Krupac, biće održana narednog vikenda, 18. i 19. maja u dvorištu seoske škole u ovom selu.
Milovan Milutinović – užički Supermen, koji se 7. marta u svojoj 76. godini uputio peške na Olimpijske igre u Parizu, nastavio je put iz Lozane ka Francuskoj.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.